Šta je sindrom nervoznih crijeva?
Muče vas bol u stomaku, nadutost ili imate problem sa pražnjenjem crijeva? Ovo su znaci da vjerovatno imate sindrom nervoznih crijeva.
U razvijenim zemljama svaka peta osoba pati od ovog sindroma. Nešto se češće javlja kod ženskog pola i kod mlađe populacije. Sindrom nervoze crijeva (IBS) predstavlja najčešći razlog zbog čega pacijenti dolaze na pregled kod gastroenterologa.
Dijagnoza se postavlja na osnovu prisutnih tegoba i isključivanjem drugih organskih oboljenja. Tegobe treba da traju bar 6 meseci, a neprekidno u posljednja 3 mjeseca prije postavljanja dijagnoze. Dominantno je prisustvo bola u stomaku, koji se mora javiti bar jednom sedmično.
Sindrom nervoznih crijeva- dijagnostika i terapija
Dijagnoza zahtijeva detaljan pristup pacijentu – dobro uzeta anamneza je često više od pola posla, ali se moraju uraditi i određene dijagnostičke procedure i detaljno praćenje. Postoje brojna stanja kod kojih su prisutne tegobe slične kao kod nervoznog crijeva, pa ih treba isključiti: zapaljenske bolesti crijeva, celijakija, intolerancija na laktozu, mikroskopski kolitis, Helicobacter infekcija, neuroendokrini tumori.
Smatra se da oko 10% svih pacijenata prve tegobe dobije nakon neke crijevne (stomačne) infekcije. Takođe, uzroci mogu biti i preosjetljivost crijeva, povećana propustljivost crijeva za spoljne materije raznog porijekla (sastojci hrane, bakterije, virusi, žučne kiseline), poremećaj crijevne flore (disbioza) i brojni drugi faktori.
Na sve to se nadovezuju i psihološki faktori u vidu simptoma depresije i anksioznosti koji nastaju kao posljedica dugotrajnih, a neriješenih stomačnih tegoba. Posljedice stresnih situacija mogu se ispoljiti i kroz učestale stomačne probleme. Ova brojnost i šarolikost u potencijalnim uzročnicima je jedno od objašnjenja zašto je ovim pacijentima ponekad teško postaviti dijagnozu, a još teže liječiti ih, jer se svakom od njih mora prići individualno.
Terapija se određuje na osnovu tegoba, uz savjet za promjenu određenih životnih navika, prevashodno načina ishrane. Takođe, preporučuje se svakodnevna fizička aktivnost, postizanje i održavanje adekvatne tjelesne težine, što manje izlaganja stresnim situacijama, a što više kvalitetnog odmora i sna.
Probiotska terapija
Potrebno je sa pacijentom razmotriti uticaj ishrane i eventualnu povezanost postojećih tegoba sa konzumiranjem specifičnih namirnica (slatkiši, mliječni proizvodi, žitarice, kafa, namirnice koje sadrže gluten i dr.). Preporučuje se tzv. ‘’low FODMAP’’ dijeta. Ova vrsta dijete ograničava unos određenih vrsta šećera. Poznato je da je povećana konzumacija tih šećera jedan od najbitnijih faktora koji utiču na premećaj crijevne flore (disbiozu). Narušena crijevna flora predstavlja jedan od osnovnih problema kod ovog stanja.
Osnovni savjet u slučaju pojave problema sa pražnjenjem crijeva (zatvora) je da se ishrana bazira na namirnicama sa povećanim sadržajem vlakana, da se unosi veća količina tečnosti i primijene laksativi. Preostala terapija se zasniva na primjeni lijekova koji smanjuju bolove u stomaku i nadutost. Ako IBS prati pojava dijareje preporučuje se primjena lijekova radi usporavanja ubrzane pokretljivosti crijeva, kao i primjena specifične vrste antibiotika. Kod pacijenata sa prisustvom psihičkih tegoba (depresija, anksioznost) preporučuje se konsultacija psihijatra. U svim oblicima IBS se preporučuje dugotrajna primjena probiotika.
Probiotska kultura koja se u svjetskim smjernicama preporučuje pacijentima koje muče tegobe nervoznog crijeva je Lactobacillus plantarum 299v. Ova probiotska kultura je patentirana u Švedskoj i detaljno ispitana u nizu kliničkih studija i u kliničkoj praksi, a u Srbiji se može naći u proizvodu Flobian®. Pomaže da se smanje sve prateće tegobe – nadutost, gasovi, grčevi i bol u stomaku.
